KIČICA: Prirodni lijek koji vrijedi stotinu zlatnika

Malo je ljekovitog bilja koje se u narodu tako mnogo, često i uspješno upotrebljava kao kičica: za otvaranje apetita, otklanjanje smetnji u varenju i protiv groznice

Djeluje kao gorko sredstvo (Amarum purum), čiji sastojci izazivaju refleksno lučenje pljuvačke, sokova i enzima u digestivnom traktu, što omogućava bolje i kompletnije varenje hrane. Takođe, ovi sastojci poboljšavaju apetit, pa se biljke koje ih sadrže koriste za jačanje i oporavak organizma. Za vodeni ekstrakt kičice dokazano je da ispoljava i protivupalno i antipiretično djelovanje.

Kičica je u narodu poznata i kao ger, gorčica, gorka kitica, gorko zelje, grozničavka, drago cvijeće, dupčić, trava od groznice, kantarija crvena… Od najranijih vremena bila je poznata gorka trava kičica (Erythraea centaurium) koju su drevni Grci zvali “žuč zemlje”. Istočni narodi smatrali su je čudotvornom, a kineski pripovedači, inspirisani ljekovitim dejstvima, prenosili su generacijama divne priče o moćnoj kičici. Latinski naziv biljke potiče, prema jednom vjerovanju, od Kentaura Hirona, Ahilovog učitelja, a po drugom, od centum (sto) i aurum (zlato), tj. lijek koji vrijedi stotinu zlatnika.

Ova biljka raste na vlažnim i pješčanim brdskim livadama i pašnjacima, oranicama, šumskim čistinama i obroncima. Često u tako velikom broju da se sve od nje zarumeni. Kičica je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, ima četvorougaonu, oko 30 centimetara visoku, šuplju stabljiku koja se pri vrhu grana. Listovi su jajoliko duguljasti, a cvjetovi ružičasti, grozdasti, prave metlaste cvasti na vrhu stabljike i otvaraju se samo na suncu, oko podneva.

Kičica obiluje gvožđem, natrijumom, gorkim heterozidima (geniciopikrozid, eritaurozid, eritrocentaurozid i dr), a sadrži i smolu, šećer, vosak, oko 0,6 do 1 odsto alkaloida, među kojima je glavni gencijanin, i eterično ulje. Najviše gorčine ima u stabljici, manje u cvijetu, a najmanje u listu.

Kao biljna ljekovita sirovina koriste se osušeni gornji dijelovi biljke u cvijetu. Kada biljka počne da cvijeta odsjecaju se vršni dijelovi stabljike, listovi i cvjetovi, i brzo suše u hladu i na promaji da bi se sačuvala prirodna boja. Biljka ne smije da se čupa, jer se na taj način uništava na prirodnim staništima.

U narodnoj medicini kičica se koristi za čišćenje krvi, u slučaju velikog kašlja, gorušice i bolova u želucu, da pospješi lučenje stomačnih sokova, protiv proliva, glista, gihta, groznice, temperature i da smiri nervozu, prenosi novosti.rs.

RECEPTI

Čaj

Vrhom punu kašičicu kičice preliti sa 250 ml hladne vode. Ostaviti 6-10 sati, uz povremeno mješanje. Procjediti i ugrijati samo toliko da može da se pije. Ne treba ga zaslađivati, a najbolje je da se pije prije jela.

Vino

Oko 30 g kičice i limun (narezan zajedno sa korom) preliti litrom blagog bijelog vina. Mješavinu ostaviti 10 dana, procjediti i presuti u flašu. Čaša ovog vina pije se prije glavnog jela, jača tijelo, pospješuje probavu, smiruje žuč i podstiče apetit.

Rakija

Flašu od 750 ml napuniti listovima i cvjetovima kičice, zaliti do vrha jakom domaćom rakijom, ostaviti na suncu ili na toplom 6-8 nedelja, pa procjediti i piti 2-3 puta dnevno po 20 kapi.

Nadutost

Napraviti mješavinu od jednakih dijelova kičice, angelike i pelina. Kašiku mješavine preliti sa 250 ml ključale vode, poklopiti i ostaviti 10 minuta. Popiti pred spavanje.

Za bolje varenje

Pomješati 30 g hajdučke trave, po 20 g petrovca i lista žalfije, po 10 g očajnice i kantariona i po 5 g nane i kičice. Kašiku mješavine sipatu u jedan litar hladne vode, kuhati 3 minuta, ohladiti i piti 3 puta dnevno po jednu šoljicu prije jela.

Smiruje kašalj

Pomješati kašiku kičice i kašičicu pelina, preliti sa 2,5 dl vrele vode i kada se malo ohladi dodati kašičicu meda.

Napomena: Ovaj čaj djeca bi trebalo da uzimaju po kašičicu svakog sata, a odrasli svakih pola sata.

http://www.prirodnilijek.com