ZDRAVA HRANA – PRIRODNI ANTIKANCEROGEN: Prevencija od raka počinje sa mrkvom, šparogama…??

Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana

Sve veći broj znanstvenih istraživanja dokazuje da je zdrava hrana neposredno povezana sa zdravljem odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama koje pogađaju suvremenog čovjeka.

Između ostalog stručnjaci su došli do saznanja da u biološki prerađenoj hrani vlada određeni red koji ljudskom organizmu osigurava životnu energiju i jača njegovu prirodnu otpornost.

Naše tijelo lako prepoznaje da se hranimo pravom i zdravom hranom jer se u tom slučaju zdravstvene tegobe odbijaju o nevidljive crte obrane, a pravilnom prehranom moguće je izliječiti određene bolesti, pa i neke vrlo teške.

Srećom sve je više ljudi koji pažljivo biraju namirnice koje će konzumirati, svjesni da hrana koju smo jeli u prošlom stoljeću nije ni izdaleka ona ista koju jedemo danas.

– Jaja kokoši koje su prije 50-ak godina slobodno šetale i pasle travu sadržavale su i do četiri puta više omega-3 esencijalnih kiselina u usporedbi sa jajima koka koje danas, nažalost, leže stisnute jedna uz drugu, što ih sigurno ne čini sretnima.

I mlijeko životinja koje se hrane travom u usporedbi s onima koje se hrane žitaricama sadrže 500 posto više CLA – konjugirane linolinske kiseline, koja se prodaje u pripravku jednog od najpopularnijih sredstava za mršavljenje.

A onda se pitamo kako to da nacije postaju sve deblje, a istodobno svi žele imati društveno prihvatljivo tijelo – navodi dr. Lejla Kažinić-Kreho, nutricionistica i voditeljica Prehrambeno-dijetetskog savjetovališta Nutrimen u Zagrebu.

Ona podsjeća i da je industrija hrane od sredine prošlog stoljeća do danas proizvela više od 3500 različitih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani. Osim toga godišnje se proizvede oko 200.000 tona kemijskih aditiva koje konzumiramo s hranom.

Prema tome proizlazi da svatko od nas godišnje pojede prosječno oko tri kilograma aditiva, što nam svakako dugoročno ugrožava zdravlje.

Muško i žensko tijelo se razlikuje

Unatoč tome, još je uvijek aktulna poruka grčkog liječnika Hipokrata koji je u četvrtom stoljeću prije Krista kazao ‘Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana’.

Dr. Kažinić Kreho, kao moderna stručnjakinja školovana na uglednomKing’s Collegeu u Londonu, podsjeća da se muško i žensko tijelorazlikuje, pa im u određenim životnim razdobljima i kod različitihtegoba mogu pomoći različite namirnice te je ženama i muškarcimaposvetila posebnu knjigu o prehrani u svakom životnom razdoblju(“Prehrana 21. stoljeća za žene” i “Prehrana 21. stoljeća za muškarce”).

Primjerice, žene su u vrijeme trudnoće, predmenopauze i menopauze sklonije depresiji i osteoporozi, dok tek rijetki muškarci pate zbog muške menopauze, ali su zato skloniji gihtu (upalama zglobova uzrokovanim velikim sadržajem mokraćne kiseline u krvi koja u zglobove odlaže kristale), Parkinsonovoj bolesti, aknama, prhutu…

Zato muškarci imaju veću potrebu za bjelančevinama jer imaju veću mišićnu masu nego žene, pa im ni prehrambene potrebe nisu iste.

Muškarci koji pate zbog gihta trebaju iz prehrane izbaciti namirnice bogate purinom, kao što su morski plodovi, Jakobove kapice, šparoge, crveno meso, špinat, alkohol, dok žene koje su tri puta sklonije depresiji nego muškarci trebaju posegnuti za hranom koja je zapravo “prirodni prozak”, a to su namirnice bogate triptofanom, esencijalnom kiselinom koja je preteča serotonina, hormona sreće i zadovoljstva, a to su: meso peradi, oslić, tunjevina, Jakobove kapice, šparoge, smeđa riža, brokule, banane…

Znanstvenici su potvrdili da nam u borbi protiv raka osim pametnih lijekova mogu pomoći i namirnice iz naših hladnjaka. Štoviše, na temelju izvješća koje su pripremili za američki kongres procjenjuju da bi se odgovarajućom prehranom smrtnost zbog raka u SAD-u mogla smanjiti za 35 posto, a preventiva raka pomoću dijetetike postaje iznimno uzbudljivo područje istraživanja diljem svijeta.

Primjerice, odgovarajuća prehrana pomaže u sprečavanju triju vrsta raka koji odnose najviše života – raka pluća, raka debelog crijeva i raka dojke, ali ne samo njih.

Vitamin A, vlakna i masti

Studije pokazuju da zaštita od malignih bolesti počinje od vitamina A, odnosno njegova prethodnika karotena koji dokazano smanjuje rizik od razvoja raka pluća, želuca i jednjaka, a pravo bogatstvo karotena koji će se pretvoriti u vitamin A nalazi se u mrkvi, špinatu, bundevi, šparogama i krumpiru.

Isto tako recentne su studije potvrdile da osobe koje konzumiraju puno vitamina C rjeđe obolijevaju od raka želuca i jednjaka. Ovim su vitaminom osobito bogati ananas, limun, rajčica, jagode, maline, cvjetača…

Netopiva vlakna kojima obiluju žitarice, orašasti plodovi i povrće, pomaže u povećanju volumena hrane na putu kroz debelo crijevo i tako osigurava brži protok, kraće zadržavanje i koncentraciju štetnih tvari u crjijevima, zato stručnjaci savjetuju – jedite što više žitarica, integralnog kruha i smeđe riže, zelja, cvjetače, prokulica, rotkvica, repe, a mnogo obećavaju i limun, selen, špinat, soja, grah, žitarice i biljna ulja, jer se pokazalo da ljudi koji nabrojene namirnice imaju češće na svojim tanjurima znatno rjeđe obolijevaju od raka debelog crijeva.

Među preventivnim mjerama je i smanjeni unos masnoće čiji se pretjerani unos povezuje s rakom dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i maternice, pa se smatra da dnevni unos masti u ukupnom kalorijskom unosu ne bi smio prelaziti 30 posto. To se postiže konzumiranjem ribe, bijelog mesa, mliječnih proizvoda s manje masnoće i manjim unosom maslaca i margarina.

Unos alkohola također treba svesti na najmanju moguću mjeru jer prekomjerno pijenje također povećava rizik od nastanka raka želuca i debelog crijeva, a udruženo s pušenjem još i raka usta, ždrijela i jednjaka. Ograničiti treba konzumiranje suhog i dimljenog mesa, te pretjerano slanih i kiselih namirnica, piše slobodnadalmacija.hr.

Zdravo srce i bistar um

Za očuvanje zdravog srca uživajte u mediteranskom načinu prehrane koji obiluje tjesteninom, salatama, voćem, povrćem, maslinovim uljem i češnjakom. Ljudi koji poštuju zakonitosti takve prehrane smanjuju rizik obolijevanja od srčanih bolesti za 75 posto.

Naime, tjestenina je gotovo bez masnoće, maslinovo ulje sadrži nezasićene masnoće koje snižavaju razinu kolesterola i smanjuju opasnost od ateroskleroze. Osim toga maslinovo ulje je bogato vitaminom E, koji je snažan antioksidans koji također čuva krvne žile od ateroskleroze.

Plava riba, naročito srdele i skuše štite krvnožilni sustav jer sadrže mnogo omega 3 masnih kiselina. Voće i zeleno povrće odličan su izvor antioksidacijskih vitamina C i E te betakarotena koji djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala.

Sposobnost pamćenja može se potaknuti većim unosom nezasićenih masnihkiselina kao što su omega 3 koje se nalaze u plavoj ribi. Istraživanjasu pokazala da su djeca koja su se hranila mlijekom obogaćenim omega 3masnim kiselinama već sa sedam godina imali veći kvocijent inteligencijeod vršnjaka koji su konzumirali neobogaćeno mlijeko.

Mentalne sposobnosti mogu se poboljšati i većim unosom kalija (sadrže ga agrumi, salata, sjemenke suncokreta, banane i krumpir), cinka (pšenične klice, sjemenke bundeve, jaja…) i aminokiselina (sojini proizvodi, kravlji sir i bademi).

Stručnjaci za prehranu preporučuju barem značajno povećati omjer sirove hrane u odnosu na kuhanu hranu, ističući da se za vrijeme kuhanja uništavaju ezimi, klorofil – neophodan za opskrbu naših stanica kisikom, određeni vitamini, posebno vitamina C, mnogi antioksidansi i druge aktivne fitokemikalije. Podsjetimo, enzimi su naša “iskra života”, jer stimuliraju probavni proces i utječu na pravilno stanično disanje i prokrvljenost, razgrađuju masti i ugljikohidrate.

Sirova hrana čuva mladost

Termička obrada masti i ulja, koja je sada široko rasprostranjena, može imati negativan utjecaj na zdravlje, budući da tijekom zagrijavanja masti i ulja na visokim temperaturama nastaju lipidni peroksidi, vrlo toksični slobodni radikali odgovorni za razvoj osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, bolesti imunološkog sustava i zloćudnih bolesti.

Sirova biljna hrana može pomoći u sprečavanju i liječenju mnogih bolesti i čisti tijelo od toksina. Sirovojedci unose u tijelo veliku količinu enzima i vitamina, pa imaju više fizičke i mentalne energije jer oni stimuliraju regenerativne procese i cijeli organizam postaje svježiji i mladenačkiji. Oni bolje spavaju, psihički su stabilniji, rijetko pate od probavnih problema jer se permanentno detoksiciraju.

Takva hrana je također značajno jeftinija jer voće i povrće možete sami uzgajati na najprirodniji način. Sirova hrana je puna antioksidansa, koji stimuliraju imunosni sustav, neutraliziraju slobodne radikale i na taj način preveniraju nastanak niza degenerativnih bolesti, pa čak i malignih, te znatno usporava starenje.

http://www.prirodnilijek.com